Posts Tagged ‘ apple ’

Why the Nokia N900 is (not) fundamentally better than the iPhone…

Ovaj post pišem potaknut tekstom „Why the Nokia N900 is fundamentally better than the iPhone…“ koji mi je tipnula @malomorgen u kojem je naravno obrazloženo zašto je N900 bolja od iPhone-a.

Osnovna pogreška je što ova dva uređaja imaju poprilično drugačiju ciljanu skupinu, dok iPhone cilja redom na:

1. apple fanboye

2.  šminkere

3. Ljubitelje multimedije

4. Powerusere

Nokia N900 cilja na:

1. Linuxaše / Programere

2. Powerusere

3. šminkera nema jer će se oni najvjerojatnije odlučit za neki od modela baziranih na Symbianu.

Nokia N900 može sve što može i iPhone, ali ono u čemu je iPhone ispred nje je to da se na njemu sve to može puno lakše i elegantnije. Kao prvi primjer možemo uzeti najobičniji ekvilajzer, koji na iPhone-u imamo po defaultu, dok za N900 moraš pročitat A4 stranicu tutoriala da bih ga instalirao. Za drugi primjer uzimo push gmail, N900 ga po defaultu ne podržava, ali nakon pola sata googlanja uspio sam pronaći rješenja kako ga osposobiti preko Nokia Messaginga, ali nije ni u pola elegantno rješenje kao na iPhone-u. Treća stvar su twitter klijenti, ukratko svi su katastrofa, dok na iPhonu ne znam za koji bi se odlučio i svi rade sve što se od jednog takvog programa i očekuje, a i više. Slična situacija je i sa ostalim servisima / aplikacijama.

Jedino što se Applu može zamjeriti je ignoriranje tog famoznog Flasha, iako moram priznat da mi ne nedostaje baš pretjerano. No budimo realni ni na N900 flash ne radi nešto pretjerano savršeno.

Ukratko mislim da je osnovni problem maemo platforme, taj što se Nokia previše oslanja na open source zajednicu. I sam uređaj izgleda kao neki poluproizvod. A osnovni nedostatak platforme su dobre aplikacije, Apple je tu doskočio s time da programerima daje mogućnost zarade, ma koliko se ona činila mala, ali je ipak zarada, te su sami programeri više motivirani za rad. S takvim problemom se na nekim područjima susreće čitava Linux zajednica. Usporedimo Photoshop i GIMP, misim da svatko tko se profesionalno bavi fotografijom, dizajnom ili nečim sličnim će prije ili kasnije odlučiti priječi na Photoshop, ista stvar je i sa OpenOffice-om i M$ Office-om. Ja bih osobno da se pojavi Adobe CS za Linux istog trena izbrisao Windoze sa oba službena i privatnog kompa i stavio Linux, netko bi to uradio zbog neke druge njemu vrlo bitne aplikacije. Ali dok se to ne dogodi ostaje sve na dual butu ili samo Winodwsima.

Ista priča je i sa N900 koja je savršen komad hardvera, i da se Nokia malo više potrudi mogla bi njime zavladati smartphone tržištem.

A što se otvorenosti tiče, tu dolazimo do priče o Jailbreaku, koji meni kao krajnjem korisniku omogućava da izbjegnem gotovo sve restrikcije koje mi Apple nameće bez potrebe za znanjem pikanja po komandnom retku.

iPak iPad

Sada kada su svima strasti smirile, glave ohladile odlučio sam napokon napisati nešto i o najnovijem appleovom proizvodu. Na Keynotu održanom 27.01.2010. Steve je predstavio najnoviji appleov proizvod. Sam Keynote pratio sam uživo putem live blogova.

Nakon kratkog uvoda usljedilo je prvo razočaranje – dimenzije, očekivao sam neki lijepi widescreen uređaj, kad li ono pločica. Za prvim razočaranjem drugo – nema podrške za multitasking. Nakon toga usljedila su dva malo manja, jer u principu nisam ni očekivao da će mogućnosti biti uključene, iako sam se potajno nadao – mješavina iphone OS-a i OsX-a, te podrška za flash. Isto tako nadao sam se updejtu iPhona, te dodatku multitaskinga, no od toga (barem sa trenutnim hardwareom) vjerojatno neće biti ništa.

Dugo vremena mi je trebalo da “dođem k sebi”, a samim time i do zaključka da će iPad unatoč svim svojim nedostatcima ponovno napraviti revoluciju. Možda ne baš jednaku onoj što je iPod učinio među prijenosnim multimedijalnim uređajima ili iPhone među pametnim telefonima, no zasigurno neće mnogo zaostajati.

Prvo da pokušam objasniti sve – nazovimo ih nedostatke.

  1. dimenzije uređaja – pošto iPad mora pokriti široki spektar medija koji će se prikazivati na njemu, između ostalog i digitalne časopise izbor formata je sasvim logičan
  2. iPhone OS – previše bi vremena, preinaka i svega ostalog moralo biti urađeno u samom OS X-u da bismo ga mogli koristiti na tousch screen uređaju sa jednakom lakoćom kojom ćemo koristit iPhone OS
  3. flash – nedostatak flasha je u neku ruku opravdan, flash je po mom mišljenu web tehnologija koja je najmanje optimizirana, čak se i Java izvršava mnogostruko bolje, te joj je potrebno manje procesorskog vremena, a samim time manje energije. Uz to flash je poznat po tome da je nestabilan, te da ruši browsere. Kada to uzmemo u obzir nije ni čudo da ga apple ne želi podržati. (Mogu navesti dva primjera, 1. nokia N900, iako ima nativnu podršku za flash u microB-u – on radi loše, video sadržaji su desinhronizirani, većina igara se ne želi ni pokrenuti, a ako se i pokrenu ne rade zadovoljavajuće; 2. iz iskustva baterija na laptopu mi se potroši minimalono nekih pola sata ranije ukoliko stranice koje posjećujem imaju mnogo flash elemenata). Dakle Adobe mora poprilično poraditi na flashu da bi on bio spreman za mobilne uređaje.
  4. multitasking – za ovo baš i nemam neko objašnjenje, osim možda toga da se boje kako će korisnici imati želju istovremeno pokrenuti hrpu programa, te time učiniti OS nestabilnim, ili sporim. Vjerojatno je potrebno sam OS još dodatno ispeglati kako se ne bi događale nepredviđene stvari, tako da sam siguran da ćemo multitasking ugledati u nekoj od nadogradnja koje slijede.

Što nam donosi iPad?

Već prve najave aplikacija proizvođača čiji previewi  su se do sada pojavili na internetu zasigurno ne mogu nikog ostaviti ravnodušnima, najbolji primjer za to je Wired-ovo digitalno izdanje.

Inače nisam ljubitelj nekog većeg čitanja digitalnih izdanja (pod time mislim na knjige, časopise koje mogu nabaviti u „analognom“ obliku, dok za čitanje vijesti i novosti redovito koristim Internet portale, iako nikad ne bih kupio kindle za čitanje knjiga), ali ako će si svi dati truda da im ona izgledaju kao što izgleda Wired-ovo, mislim da odmah prestajem gomilati hrpe magazina u dnevnom boravku.

Druga aplikacija koje je također još uvijek u razvoju je 1Password.

Njen daljnji razvoj možete pratiti putem njihovog bloga, ili ih pratite na twitteru.

Sljedeća dobra stvar je da će sve aplikacije koje rade na iPhone/iPod bez problema raditi i na iPadu, tako da će već u samom startu prije no što se pojave aplikacije pisane specifično za njega imati popriličan broj aplikacije. Uz to i sve aplikacije koje ste jednom kupili u appstoru, neće biti potrebno ponovno kupovati. Iako se nadam da će većina proizvođača korisnička sučelja svojih aplikacija dodatno doraditi kako bi iskoristila puni potencijal mnogo većeg ekrana.

iPad će uzeti i dio kolača koji bi inače pripao subnoteboocima, i netboocima, jer na njima se ionako bez muke nije moglo odraditi nešto konkretnije osim napisati pokoji mail ili prosurfati webom. iPad više neće poput iPhona biti orijentiran na samo jednog korisnika istovremeno, na njemu ćete bez problema moći pokazivati fotografije, ili video sadržaje i većem broju vaših ukućana ili prijatelja istovremeno, najavljene su i neke multiplayer igre. Za iPad će se također odlučiti i oni kojima se računala još uvijek čine previše komplicirana (vjerujte još uvijek ima takvih ljudi). Najavljen je iWork paket koji će korisnicima omogućiti ne samo pregled, već i stvaranje i editiranje dokumenata, tabela i prezentacija. Za kraj još samo dva hands on videa.

Da li ga kupiti?

Svi ljubitelji gadgeta, i zaljubljenici u tehnologiju željet će ga kupiti. Namjerno kažem željeti, jer kako je sada stanje Appleovi proizvodi u Hrvatskoj su za našu kupovnu moć precijenjeni u odnosu na to koliko koštaju u Americi, tako da očekujem cijenu od oko 500€ + PDV kada se legalno pojavi. Iako neki ne vole T-mobile, upravo je on omogućio da si većina ljudi koja želi iPhone može i priuštiti, no sa iPadom nažalost neće biti prodaje preko ugovora.

Poučeni dosadašnjim iskustvom sa Appleovim iPhonom, iPodom, najvjerojatnije bismo trebali prije kupnje pričekati drugu generaciju uređaja, koja će za iste ili gotovo iste novce vjerojatno donijeti mnogo više mogućnosti.